Njihovo mleko košta čak 5.000 dinara, a sir 6.000: Otkrivena nova rasa magaraca u Srbiji, a zarada je i više nego odlična

U Specijalnom rezervatu prirode „Zasavica“ urađen je naučni projekat, pa se očekuje da banatski magarac bude registrovan do kraja godine, kao nova rasa u Srbiji.

Specijalni rezervat prirode „Zasavica“, Naučni institut za veterinarstvo „Novi Sad“ i Centar za očuvanje autohtonih rasa organizovali su seminar na kome su stručnjaci pričali o rezultatima istraživanja, a upravnik ovog Specijalnog rezervata Slobodan Simić objasnio je da kod nas do sada nije sprovedeno tako opsežno istraživanje o toj životinji.

– Do sada je u našoj zemlji registrovana jedna rasa – balkanski magarac koji dostiže težinu do 50 ili 60 kilograma. Ali, primetili smo da u Banatu žive jedinke koje su duplo veće, a koje teže čak 150 i 200 kilograma i daju mnogo više mleka, što je i jedina fizička razlika – rekao je Simić.

– Nabavili smo četrdesetak tih krupnih magaraca iz Bačke i Banata. Da bismo dokazali da se radi o novoj rasi, pokrenut je projekat u saradnji s Ministrastvom poljoprivrede, a nosioci projekta bili su Naučni institut za veterinu iz Novog Sada i Centar za očuvanje starih rasa iz Beograda.

Prema njegovim rečima potrebno je da se mnogo više popularizuje upotreba magarećeg mleka u ishrani ljudi, jer ima revitalizujuće dejstvo na organizam, jer se sastoji od pregršt vitamina i minerala. Koristi se za jačanje imuniteta, i efikasno otklanja osećaj hroničnog umora, a pošto je nalik majčinom mleku, vari se lako i ne izaziva nikakve alergijske reakcije.

Farma u okviru „Zasavice” je najveća u jugoistočnoj Evropi, i ima oko 300 muznih magarca. Na sajtu ovog Rezervata litar magarećeg mleka može se kupiti za 5.000 dinara, dok 50 grama sira košta čak 6.000 dinara. Razlog za tu visoku cenu ovih proizvoda jeste to što magarci daju relatnovno malu količinu, ali kvalitetnog mleka.

Stručnjaci su premeravili sve jedinke, a i urađena je DNK analiza koja je pokazala da se krupni primerci genetski razlikuju od nama poznatog balkanskog magarca, tj. da pripadaju potpuno drugoj rasi.

– Sa sigurnošću smo dokazali da 30 magaraca u našem rezervatu pripadaju banatskoj rasi. Naredni naš zadatak je da u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede sprovedemo postupak registracije ove nove rase u Srbiji, a to bi trebalo da se završi do kraja ove godine.

Kako je Simić rekao, banatski magarac je najverovatnije na ove prostore dospeo u 18. veku, kada ih je carica Marija Terezija uvozila iz Španije da bi špartali po vinogradima. Pošto su dosta manji od konja, a imaju istu snagu, idealni su za rad među čokotima vinove loze. Najpre su nastanjeni na severu Vojvodine, a vremenom su se proširili i u Banatu. Ove podatke potkrepljuje činjenica da se godinama održava tradicionalna sportska manifestacija trka magaraca u Bačkim Vinogradima nadomak Palića.

Izvor: kurir.rs